U filozofiji, silogizam je deduktivni argument koji se sastoji od tri propozicije. Prema aristotelovskoj tradiciji, silogizam je najsavršeniji oblik deduktivnog argumenta. Aristotel je analizirao i kodificirao silogizme u svom djelu Organon i precizirao kako različite figure i načini silogizma funkcioniraju.
Tipična struktura deduktivnog silogizma je sljedeća:
Glavna premisa: Prijedlog koji sadrži opštu izjavu.
Manja premisa: Propozicija koja sadrži određenu tvrdnju.
Zaključak: Propozicija koja je logično izvedena iz glavnih i sporednih premisa.
Na primjer, u silogizmu „Sva ljudska bića su smrtna; Sokrat je ljudsko biće; Dakle, Sokrat je smrtan", glavna premisa je "Sva ljudska bića su smrtna", manja premisa je "Sokrat je ljudsko biće", a zaključak je "Dakle, Sokrat je smrtan."
Silogizmi mogu biti valjani ili nevažeći. Silogizam je valjan ako i samo ako zaključak logički slijedi iz premisa. U gornjem primjeru, silogizam je validan jer zaključak "Sokrat je smrtan" logično proizlazi iz premisa "Sva ljudska bića su smrtna" i "Sokrat je ljudsko biće". Ako silogizam nije valjan, onda se kaže da nije uspio.
SILOGIZAM? vrste kurs ?LOGIKA, FILOZOFIJA
https://www.youtube.com/watch?v=rU5HlbkldfA
6 Silogizmi: Formalna pravila i zablude
https://www.youtube.com/watch?v=5HykGGpj9zM
Šta je silogizam u filozofiji?
Silogizam u filozofiji je deduktivni argument koji se sastoji od tri dijela: premisa, zaključak i zaključak. Premisa je izjava ili prijedlog koji se daje. Zaključak je rezultat koji slijedi iz premise. A zaključivanje je logički proces koji se koristi da se dođe do zaključka iz premise.
Šta je silogizam u primjerima iz filozofije?
Silogizam je oblik deduktivnog argumenta koji se zasniva na logičkom zaključivanju zaključka iz dvije premise. Ispravan silogizam mora biti validan (premise moraju biti logički konzistentne jedna s drugom), a premise moraju biti istinite. Ako je silogizam valjan, ali su jedna ili obje njegove premise pogrešne, kaže se da je argument deduktivno jak, ali se također kaže da je pogrešan.
Primjeri silogizama:
-Sva ljudska bića su smrtna.
Sokrat je ljudsko biće.
Dakle, Sokrat je smrtan.
-Nijedno ljudsko biće nije bog.
Sokrat nije bog.
Stoga je Sokrat ljudsko biće.
Koja je definicija silogizma u filozofiji?
Silogizam je oblik deduktivnog argumenta koji se sastoji od tri dijela: premise, druge premise i zaključka. Prva premisa uspostavlja opštu premisu, dok druga premisa uspostavlja specifičnu premisu. Zaključak proizilazi iz premisa.
Koji su elementi neophodni da bi se argument smatrao valjanim silogizmom?
Potrebna elementa da bi se argument smatrao valjanim silogizmom su tri: premise, zaključak i teza. Premise moraju biti istinite i logički konzistentne jedna s drugom, a zaključak mora logički slijediti iz premisa. Teza je izjava koja se daje u silogizmu i mora biti kompatibilna s premisama.
Koji su različiti oblici silogizma koji postoje?
Postoje tri glavna tipa silogizma: kategorički, hipotetički i disjunktivni.
Kategorički silogizmi su silogizmi koji koriste kategoričke propozicije (propozicija je kategorička ako je univerzalna ili partikularna). Postoje četiri pravila koja kategorički silogizam mora slijediti da bi bio validan:
1) Moraju postojati tri termina, od kojih se svaki pojavljuje dva puta.
2) Premise moraju biti kategoričke propozicije.
3) Zaključak mora biti kategoričan prijedlog.
4) Tri propozicije moraju biti logički raspoređene, tako da postoji jedna premisa koja sadrži glavni pojam (termin koji se pojavljuje u zaključku), jedna premisa koja sadrži manji termin (termin koji se ne pojavljuje u zaključku) i zaključak koji sadrži srednji pojam (pojam koji se pojavljuje u obje premise).
Hipotetički silogizmi su silogizmi koji koriste hipotetičke propozicije (prijedlog je hipotetičan ako je ili uslovan ili disjunktivan). Postoje četiri pravila koja hipotetički silogizam mora slijediti da bi bio validan:
1) Moraju postojati tri prijedloga, od kojih se svaki pojavljuje dva puta.
2) Premise moraju biti hipotetičke propozicije.
3) Zaključak mora biti hipotetički prijedlog.
4) Tri propozicije moraju biti logički raspoređene, tako da postoji jedna premisa koja sadrži antecedent (dio koji dolazi ispred "ako" u uslovnom prijedlogu, ili dio ispred "ili" u disjunktivnom prijedlogu), jednu premisu koji sadrži konsekvent (dio koji dolazi nakon "ako" u kondicionalnom prijedlogu, ili dio nakon "ili" u disjunktivnom prijedlogu), i zaključak koji sadrži protazu (dio "ako" u kondicionalnom prijedlogu) ili nadimak ("tada" dio kondicionalnog prijedloga, ili "ili" dio disjunktivnog prijedloga).
Disjunktivni silogizmi su silogizmi koji koriste disjunktivne prijedloge (prijedlog je disjunktivan ako je univerzalan ili partikularan). Postoje četiri pravila kojih se disjunktivni silogizam mora pridržavati da bi bio validan:
1) Moraju postojati tri termina, od kojih se svaki pojavljuje dva puta.
2) Premise moraju biti disjunktivni prijedlozi.
3) Zaključak mora biti disjunktivni prijedlog.
4) Tri tvrdnje moraju biti logički raspoređene, tako da postoji jedna premisa koja sadrži disjunktivni termin (termin koji se pojavljuje u obje premise), jedna premisa koja sadrži afirmativni termin (izraz koji se pojavljuje u zaključku) i zaključak koji sadrži negativni termin (termin koji se ne pojavljuje ni u jednoj premisi).
Zašto se silogizam smatra korisnim oruđem u logici i filozofiji?
Silogizam je oblik deduktivnog argumenta koji se zasniva na zaključivanju iz dvije premise. Ovo je korisno u logici i filozofiji jer nam omogućava da analiziramo argumente na sistematski način i iz njih dođemo do logičkih zaključaka. Silogizam je posebno koristan u filozofiji jer nam pomaže da preciznije analiziramo i razumijemo argumente filozofa.
