Statistika je grana matematike koja je odgovorna za proučavanje vjerovatnoće i podataka. Vjerovatnoća je mjera mogućnosti da se neki događaj dogodi. Podaci su mjerenja ili zabilježene vrijednosti.
Slučajnost je osnovni koncept u statistici. Odnosi se na neizvjesnost ili slučajnost u rezultatu eksperimenta ili procesa. Događaj je slučajan ako se ishod ne može sa sigurnošću predvidjeti. Na primjer, bacanje kocke je slučajan događaj, budući da se ishod ne može sa sigurnošću predvidjeti.
Slučajnost se također može definirati kao neizvjesnost u ishodu procesa. Na primjer, vrijeme koje će trebati osobi da stigne na posao je slučajan proces, jer se ne može sa sigurnošću predvidjeti koliko će to trajati.
Slučajnost je važna u statistici jer nam pomaže da modeliramo podatke i predvidimo rezultate eksperimenata. Statistički modeli su zasnovani na pretpostavci da su podaci slučajni. Ako podaci nisu nasumični, onda modeli neće raditi ispravno.
Na primjer, pretpostavimo da želimo da predvidimo vrijeme koje će neko trebati da stigne na posao. Da bismo to učinili, gradimo statistički model koji pretpostavlja da je vrijeme slučajna varijabla. Zatim koristimo ovaj model da predvidimo vrijeme koje će trebati osobi da stigne na posao. Ako model pretpostavi da je vrijeme nasumično, tada će predviđanje biti preciznije. Ako model pretpostavlja da vrijeme nije slučajno, predviđanje će biti manje precizno.
Slučajnost nam također pomaže da donosimo odluke u situacijama neizvjesnosti. Na primjer, pretpostavimo da moramo donijeti odluku o tome hoćemo li provesti eksperiment ili ne. Ako smatramo da je ishod eksperimenta nasumičan, onda možemo odlučiti da to ne radimo jer bi moglo poći po zlu. Ako smatramo da rezultat eksperimenta nije slučajan, onda možemo odlučiti da to uradimo, jer ćemo imati veće šanse da dobijemo pozitivan rezultat.
Ukratko, slučajnost je važan koncept u statistici jer nam pomaže da modeliramo podatke i predvidimo rezultate eksperimenata. Takođe nam pomaže u donošenju odluka u situacijama neizvjesnosti.
0625 Slučajne varijable: definicija
https://www.youtube.com/watch?v=Ndq4Wx0S594
Jednostavno nasumično uzorkovanje
https://www.youtube.com/watch?v=vK7KscmDets
Statistika je proučavanje prikupljanja, analize, interpretacije, prezentacije, organizacije i skladištenja podataka.
Statistika je povezana i raste slučajno sa stabilizacijom ili padom druge važne nauke: vjerovatnoće. U statistici, vjerovatnoća se koristi za zasnivanje određenih razmatranja o uzorku. Odnosno, ako je izvor podataka reprezentativan za populaciju koja se proučava, iz njega se mogu izvući mišljenja o tome. To smo znali matematički uz pomoć teorije koju je razvila vjerovatnoća. Istorija statistike pokazuje da je interesovanje oduvijek bilo usmjereno na analizu karakteristika cjelokupne populacije, a ove analize su one koje u konačnici moraju omogućiti donošenje odluka.
Činjenica da možemo predvidjeti skup podataka prije 1000 godina, u XNUMX. vijeku, pruža nam jasan dokaz o njegovoj korisnosti. Kinezi su takođe koristili štapiće za jelo da posreduju u gledištima i podacima. Dakle, statistika nije tipična za moderno doba, a još manje za ove nedavne godine. Statistike se tradicionalno zasnivaju na deduktivnoj metodi, odnosno uspostavljanju zaključaka iz teorija i zakona koji definišu model ili hipotezu o realnosti, a zatim provjeravaju taj model, provjeravaju da li su pretpostavljeni zakoni ispunjeni ili ne. Ako nije uspjela, predložena hipoteza je modificirana kako bi se prilagodila rezultatima dobivenim iz iskustva. Ako izvedeni zakoni ne uzimaju u obzir ni ovu stvarnost, predlaže se novi model ili hipoteza sve dok, nakon postizanja zadovoljavajućih rezultata, hipoteza ne postane prihvaćena istina. Problem je upravo bio u tome što je ponekad bilo teško pomiriti dobar smisao za dobru ljudsku prosudbu sa predivnom preciznošću koju pruža deduktivna metoda, posebno promatrana pod lupom matematike.
Među mogućim teorijama koje su postojale tokom vremena, najrelevantnija je teorija statističkog zaključivanja. Cilj je utvrditi koje su odgovarajuće statističke metode za donošenje zaključaka o populaciji. Druga vrlo relevantna teorija u okviru proučavanja statistike je teorija procjene. Ova teorija proučava metode za dobivanje procjena parametara populacije. Konačno, nalazimo teoriju regresije. Iako se radi o teoriji razvijenoj u okviru naučnih istraživanja, njena primena u oblasti ekonomije i različitih društvenih studija je takva da je njeno unapređenje bio kontinuiran proces.
Slučajan: Odnosi se na događaj koji se ne može sa sigurnošću predvidjeti.
Primjer bi bio bacanje novčića: ne zna se unaprijed hoće li ispasti glava ili rep. To je situacija koja se čini nasumična, ali rezultati imaju tendenciju da se ponavljaju baveći se slučajnim spekulacijama ne nadom problem haosa poremećaj prirodne vjerovatnoće i matematičke statistike u akcionoj teoriji neizvjesnosti granica znanja postoji li sreća? oslanjajte se na sreću. Češća obmana danas je promjena. To je kada se nešto čini „novo i poboljšano“, ali je zaista isto kao i prije. Ako vidite proizvod pod nazivom “novo i poboljšano” i kaže da je napravljen od novog skupa materijala, morate ga dobro pogledati prije nego što ga kupite. Sve što je potrebno da bi proizvod bio “nov i poboljšan” je novi materijal koji je malo posebniji. Nemojte se zavaravati! Nakon čitanja ovog članka, nadam se da sada bolje razumijete tehnike obmane koje kompanije koriste kako bi vas pokušale izvući tamo gdje ne biste trebali biti. Kada tražite projekte za poboljšanje vašeg doma, važno je razmisliti o vrijednosti koju će ova poboljšanja imati za druge. Nema sigurnosti da ćete kasnije prodati kuću nadoknaditi uloženo u nekretninu, ali sve promjene koje poboljšavaju cjelokupni izgled kuće će vam biti od koristi. Generalno, poboljšanja koja tražite biće i potrebe budućih kupaca.
Vjerovatnoća: Vjerovatnoća je mjera mogućnosti da se neki događaj dogodi.
Vjerovatnoću možemo izraziti kao dio puta da se neki događaj mora ponoviti u eksperimentu, u poređenju sa ukupnim brojem mogućih ponavljanja eksperimenta. Sve vjerovatnoće su u zatvorenom intervalu od 0 do 1, pri čemu je 1 izvjesna vjerovatnoća da će se događaj dogoditi.
Za događaj se kaže da ima “nula” ili “nula” vjerovatnoću ako se dogodi sa sigurnošću i desiće se samo jednom, na primjer bacanje novčića i dobijanje glave. Dok je vjerovatnoća da se neki događaj ne dogodi jednaka 1 minus vjerovatnoća da se dogodi, odnosno vjerovatnoća da se dogodi jednaka je 1-0=1 (100%).
Ako se događaj može dogoditi na više načina, onda možemo definirati njegovu vjerovatnoću množenjem vjerovatnoće svakog pojedinog načina.
Primjer:
Kolika je vjerovatnoća da izvučete boju iz špila karata?
Događaj se sastoji od izvlačenja karte iz špila i iz te karte, dobijanja boje.
Ovo možemo podijeliti na 2 događaja:
·Izvadite pismo.
· Uzmi štap.
U ovom primjeru vidimo da boja ne može biti izvučena sama po sebi, jer se prvo mora izvući karta iz špila. Dakle, vjerovatnoća izvlačenja boje jednaka je vjerovatnoći izvlačenja karte, pomnoženoj sa vjerovatnoćom da se radi o boji.
P(A) = P(izvući kartu) * P(izvući odijelo)
P(A) = 52/52 * 13/52
P(A) = 13/52
P(A)= 1/4
Dakle, vjerovatnoća izvlačenja odijela iz špila je 1/4 ili 25%, odnosno u 4 bacanja ćemo izvući boju.
Deskriptivna statistika: Deskriptivna statistika je proces prikupljanja, analiziranja i predstavljanja podataka kako bi se opisao skup podataka.
Deskriptivna statistika se koristi za opisivanje podataka i za izdvajanje korisnih informacija iz podataka. Statistika se može podijeliti u dvije velike oblasti: deskriptivna statistika i inferencijalna statistika.
Deskriptivna statistika se koristi za opisivanje podataka. Inferencijalna statistika se koristi za donošenje odluka o podacima. Deskriptivna statistika je proces prikupljanja, analiziranja i predstavljanja podataka kako bi se opisao skup podataka. Deskriptivna statistika se koristi za opisivanje podataka i za izdvajanje korisnih informacija iz podataka. Ove informacije se mogu koristiti za pomoć pri donošenju odluka o podacima.
Deskriptivna statistika se može podijeliti u dvije velike oblasti: deskriptivna statistika i inferencijalna statistika. Deskriptivna statistika se koristi za opisivanje podataka. Inferencijalna statistika se koristi za donošenje odluka o podacima. Deskriptivna statistika je proces prikupljanja, analiziranja i predstavljanja podataka kako bi se opisao skup podataka. Deskriptivna statistika se koristi za opisivanje podataka i za izdvajanje korisnih informacija iz podataka.
Statistika se može podijeliti u dvije velike oblasti: deskriptivna statistika i inferencijalna statistika. Deskriptivna statistika se koristi za opisivanje podataka. Inferencijalna statistika se koristi za donošenje odluka o podacima. Deskriptivna statistika je proces prikupljanja, analiziranja i predstavljanja podataka kako bi se opisao skup podataka. Deskriptivna statistika se koristi za opisivanje podataka i za izdvajanje korisnih informacija iz podataka.
Statistika se može podijeliti u dvije velike oblasti: deskriptivna statistika i inferencijalna statistika. Deskriptivna statistika se koristi za opisivanje podataka. Inferencijalna statistika se koristi za donošenje odluka o podacima.
Inferencijalna statistika: Inferencijalna statistika je proces korištenja podataka uzorka za donošenje zaključaka o skupu podataka.
Inferencijalna statistika je grana statistike koja se koristi u rješavanju istraživačkih problema. Kada se podaci prikupljaju od skupa ljudi ili objekata, statističari koriste ove podatke da bi zaključili o cijelom skupu. Cilj inferencijalne statistike je korištenje podataka uzorka za učenje o populaciji. Cilj statistike nije samo prikupljanje podataka, već i njihovo tumačenje i izvođenje zaključaka. Statističari koriste inferencijalne statističke tehnike za donošenje odluka o skupu podataka. Ove odluke mogu uključivati izračunavanje vjerovatnoće da će se ishod dogoditi, izračunavanje srednje vrijednosti populacije ili izračunavanje razlike između dvije sredine. Inferencijalna statistika se koristi u raznim oblastima, uključujući medicinu, psihologiju, ekonomiju i sociologiju.
Šta želiš nasumično?
U statistici, slučajnost se odnosi na događaj čiji se ishod ne može sa sigurnošću predvidjeti.
Šta su primjeri slučajnosti?
Slučajnost je princip ili doktrina koja smatra da su budući događaji nepredvidivi.
Na primjer, ako osoba ima novčić i baci ga u zrak, ne može se predvidjeti da li će sletjeti licem prema gore ili prema dolje.
Drugi primjer bi bio da ako osoba ima kockicu i baci je, ne može sa sigurnošću predvidjeti koji će se broj pojaviti.
Šta je slučajno i determinističko?
Slučajno i određeno se odnosi na način na koji je nešto stvoreno ili proizvedeno. Slučajnost je proces stvaranja kojim se slučajnost koristi za odabir iz skupa mogućih ishoda. Na primjer, ako bacite kockicu, broj koji pada je nasumičan. Umjesto toga, determinacija je proces kreiranja kojim se koriste logička pravila da bi se proizveo određeni rezultat. Na primjer, ako slijedite upute za pravljenje torte, torta će biti deterministička.
