Atmosfera je plinoviti sloj koji okružuje planetu ili drugo nebesko tijelo. Na Zemlji se atmosfera sastoji uglavnom od azota i kiseonika i ima masu od oko 5,15×10^18 kg, što predstavlja 0,0001% ukupne mase Zemlje. Zemljina atmosfera je podijeljena na pet glavnih slojeva: troposferu, stratosferu, mezosferu, jonosferu i egzosferu.
Riječ "atmosfera" dolazi od starogrčkog ἀτμός (atmos), što znači "para" ili "dim", i σφαῖρα (sphaira), što znači "sfera". Termin je skovao Demokrit u 160. veku pre nove ere. C. da opiše sferu dima koja je okruživala Zemlju. Atmosfera je mješavina plinova koja se proteže po cijeloj Zemlji do oko XNUMX km nadmorske visine, iako je većina plinova koncentrisana u najnižem sloju atmosfere, zvanom troposfera.
Zemljina atmosfera se formirala više od 4,6 milijardi godina od oslobađanja vulkanskih gasova i izbacivanja gasa metana iz ranog okeana. Gasovi koji čine atmosferu modifikovani su procesom fotosinteze, koji je proizveo atmosferski kiseonik. Atmosfera štiti živa bića na Zemlji od oštećenja uzrokovanih sunčevim ultraljubičastim zracima i zadržava sunčevu toplinu, omogućavajući život na našoj planeti.
Zemljina atmosfera je uglavnom sastavljena od azota (78%), kiseonika (21%) i argona (0,9%). Ostali plinovi prisutni u atmosferi u manjim količinama uključuju ugljični dioksid, vodenu paru, metan, ozon i oksigenirani dušik. Hemijski sastav atmosfere varira u zavisnosti od nadmorske visine, bogatiji je kiseonikom i ugljendioksidom u donjim slojevima, a siromašniji ovim gasovima u gornjim slojevima.
Zemljina atmosfera je podijeljena na pet glavnih slojeva: troposferu, stratosferu, mezosferu, jonosferu i egzosferu. Troposfera je najniži sloj atmosfere i u njoj živi većina ljudi i drugih organizama. Temperatura u ovom sloju opada sa visinom, jer je izložena sunčevim zracima. Stratosfera se nalazi iznad troposfere i nešto je hladnija. Mezosfera je između 50 km i 85 km nadmorske visine i čak je hladnija od nižih slojeva. Jonosfera se sastoji od elektronski nabijenih jona i nalazi se između 85 km i 1 km nadmorske visine. Egzosfera je najviši sloj Zemljine atmosfere i proteže se do oko 000 km nadmorske visine.
Atmosfera
https://www.youtube.com/watch?v=JZEb-cdUhzc
Etimologija «BOG» ⛪ i njen odnos sa θεός, Διός, DEUS ?️ #ŠpanskaEtimologija
https://www.youtube.com/watch?v=RB8uvi3oIcA
Šta etimološki znači atmosfera?
Atmosfera je sloj gasa koji okružuje Zemlju. Njegovo ime dolazi od starogrčkog atmos, što znači "para" ili "magla". Atmosfera štiti Zemlju od sunčevog ultraljubičastog zračenja, reguliše temperaturu Zemlje i održava vodenu paru.
Kakva je atmosfera u biologiji?
Atmosfera se može definirati kao plinoviti sloj koji okružuje Zemlju i koji je u kontaktu sa živim bićima. U biologiji, atmosfera je neophodna za život na Zemlji jer obezbjeđuje kiseonik koji nam je potreban za disanje, kao i druge gasove vitalne za ljudsko zdravlje.
Šta je primjer atmosfere?
Atmosfera je sloj gasa koji okružuje Zemlju. Atmosfera štiti živa bića od sunčevih ultraljubičastih zraka, reguliše temperaturu Zemlje i neophodna je za postojanje vode na planeti.
Ko je skovao termin atmosfera?
Termin atmosfera skovao je Antoine Lavoisier 1775. godine.
Koje je porijeklo riječi "atmosfera"?
Riječ atmosfera dolazi iz starogrčkog i znači "para" ili "dim". Prvo je korišten za opisivanje sloja plinova koji okružuje Zemlju.
Šta etimološki znači "atmosfera"?
Atmosfera etimološki znači "magla" ili "para". Riječ atmosfera dolazi od starogrčkog atmos, što znači "para" ili "magla" i sfera, što znači "sfera". U davna vremena smatralo se da je Zemlja okružena sferom pare.
Zašto se riječ “atmosfera” koristi za označavanje zraka koji okružuje Zemlju?
Riječ atmosfera dolazi iz grčkog i znači "para". Atmosfera je skup gasova koji okružuju Zemlju i koji su u gasovitom stanju. Zemljina atmosfera se sastoji uglavnom od azota i kiseonika. Atmosfera štiti Zemlju od sunčevog ultraljubičastog zračenja i održava temperaturu planete u rasponu pogodnom za život živim bićima.
Kako atmosfera utiče na klimu Zemlje?
Atmosfera je sloj gasa koji okružuje Zemlju i ima ogroman uticaj na klimu naše planete. Atmosfera zadržava sunčevu toplinu na Zemlji i štiti našu planetu od štetnog zračenja. Takođe reguliše količinu vode u vazduhu, što je od vitalnog značaja za klimu.
