Sastanak će sazvati predsjednik ili, u njegovom odsustvu, generalni sekretar svim članovima uz obavještenje od najmanje pet radnih dana, poziv može biti usmeni pod uslovom da se s tim složi apsolutna većina članova članovi Skupštinom predsjedava predsjednik ili, u njegovom odsustvu, generalni sekretar skupštine, može se konstituisati pola sata nakon vremena određenog u sazivu ako se tako složi apsolutna većina prisutnih članova biće obavezujući za sve članove, osim za one koji se izričito protive njegovom izvršenju iz osnovanih i propisno opravdanih razloga. Odluke donesene u njima zahtijevaju povoljan glas apsolutne većine članova za njihovu punovažnost.
Molitvene skupštine (I dio) – RCCES radionice (za muzičare i zabavljače)
https://www.youtube.com/watch?v=7q4MbyiV1xk
✅ Generalne skupštine | 5 glavnih grešaka | Šta treba da znate
https://www.youtube.com/watch?v=PRWT3xtVmYQ
Skupština je najviši organ odlučivanja u organizaciji.
Skupština je najviši organ odlučivanja u organizaciji. U njemu se raspravlja i donosi odluke o najvažnijim pitanjima.
Sklopovi mogu biti opći ili posebni, ovisno o njihovoj namjeni. Generalne skupštine su one na kojima učestvuju svi članovi organizacije, dok su posebne skupštine one na kojima učestvuju samo pojedini članovi, kako je utvrđeno pravilnikom.
Na skupštinama se sporazumi mogu donositi dizanjem ruku ili tajnim glasanjem, kako to odredi skupština. Da bi sporazum bio validan, mora se dobiti većina glasova.
Skupovi mogu biti opći ili posebni.
Generalne skupštine su one koje se održavaju godišnje i na njima se usvajaju računi za prethodnu godinu, utvrđuju ciljevi za narednu godinu i biraju ili potvrđuju članovi upravnog odbora.
Posebne sjednice se održavaju kada Upravni odbor smatra da je to potrebno ili kada to zahtijeva najmanje 20% dioničara.
Na sednicama akcionari mogu da izražavaju svoje mišljenje o pitanjima o kojima se raspravlja i donose odluke prostom većinom, osim u slučajevima kada je zakonom ili statutom preduzeća potrebna posebna većina.
Da bi učestvovali na sednici, akcionari moraju biti upisani u registar akcionara najmanje pet dana pre dana održavanja skupštine.
Skupovi mogu biti opći ili posebni.
Generalne skupštine su one koje se održavaju godišnje i na njima se usvajaju računi za prethodnu godinu, utvrđuju ciljevi za narednu godinu i biraju ili potvrđuju članovi upravnog odbora.
Posebne sjednice se održavaju kada Upravni odbor smatra da je to potrebno ili kada to zahtijeva najmanje 20% dioničara.
Na sednicama akcionari mogu da izražavaju svoje mišljenje o pitanjima o kojima se raspravlja i donose odluke prostom većinom, osim u slučajevima kada je zakonom ili statutom preduzeća potrebna posebna većina.
Da učestvuju na skupštinama
Na generalnim skupštinama svi članovi organizacije imaju pravo da učestvuju i glasaju.
Na generalnim skupštinama svi članovi organizacije imaju pravo da učestvuju i glasaju. Međutim, u nekim slučajevima, članovi mogu delegirati svoja glasačka prava na drugu osobu.
Generalno, skupštine se održavaju jednom godišnje, ali u nekim slučajevima mogu biti i češće.
Na generalnim skupštinama se raspravlja o važnim pitanjima organizacije i donose odluke.
Generalne skupštine mogu biti otvorene i zatvorene. Na otvorenim sastancima svako može prisustvovati i učestvovati. Na zatvorenim sjednicama mogu prisustvovati samo članovi organizacije.
Na posebnim sastancima, samo neki članovi organizacije su uključeni i mogu glasati.
Na posebnom sastanku članstva, samo neki članovi organizacije su uključeni i mogu glasati. Ovi sastanci se održavaju kako bi se razgovaralo o specifičnim temama koje zahtijevaju pažnju članova. Posebne sastanke mogu sazvati izvršni službenici organizacije ili određeni broj članova.
Sastanci se mogu održavati lično ili elektronskim putem.
Na ličnim sastancima, članovi odbora i dioničari mogu direktno komunicirati. Elektronski sklopovi, s druge strane, zahtijevaju upotrebu posebne tehnologije i mogu biti skuplji. Međutim, elektronski sastanci imaju prednost da članovi odbora i dioničari mogu učestvovati bez obzira gdje se nalaze. Na ličnim sastancima, članovi odbora i dioničari mogu direktno komunicirati. Elektronski sklopovi, s druge strane, zahtijevaju upotrebu posebne tehnologije i mogu biti skuplji. Međutim, elektronski sastanci imaju prednost da članovi odbora i dioničari mogu učestvovati bez obzira gdje se nalaze.
Koje su karakteristike Narodne skupštine?
Narodna skupština je kolegijalno tijelo koje predstavlja narod i ima glavnu funkciju donošenja zakona. Sastoji se od građana koji su demokratski izabrani putem opšteg, slobodnog, jednakog, tajnog i periodičnog biračkog prava.
Karakteristike Narodne skupštine su:
-Bira se opštim pravom glasa: pravo glasa imaju svi građani stariji od 18 godina.
-Slobodan: građani mogu slobodno birati koga žele da zastupa njihove interese u skupštini.
-Jednako: svi građani imaju isto pravo glasa, bez obzira na društvenu klasu, rasu ili vjeru.
-Tajna: glasanje je tajno radi zaštite slobode izbora građana.
-Periodično: izbori se održavaju periodično kako bi se osiguralo da predstavnike bira narod, a ne politička elita.
Koji su elementi sklopa?
Proces okupljanja je način donošenja odluka koji se zasniva na konsenzusu. To znači da se svi uključeni slažu s prijedlogom i podržavaju njegovu implementaciju. Može se koristiti za rješavanje problema, planiranje strategija ili jednostavno dijeljenje informacija.
Da bi skupština bila efikasna, važno je imati dobar plan i jasan cilj. Također vam je potrebna odgovarajuća lokacija na kojoj svi učesnici mogu vidjeti i čuti jedni druge. Važno je da se svi članovi skupštine osjećaju uključenim i da imaju priliku da govore i izraze svoje mišljenje.
Sklop ima nekoliko ključnih elemenata:
1. Jasan cilj: skupština mora imati jasnu i konkretnu svrhu. Svi učesnici se moraju složiti oko cilja i znati šta se nadaju postići.
2. Dobar plan: prije montaže važno je pažljivo isplanirati kako će se ona izvesti. Moraju se uzeti u obzir pitanja kao što su lokacija, vrijeme, trajanje i dnevni red.
3. Odgovarajuća lokacija: Lokacija skupa je važna kako bi se osiguralo da svi učesnici mogu vidjeti i čuti jedni druge. Prostorija bi također trebala biti dovoljno velika da primi sve prisutne i omogući im da se slobodno kreću.
4. Uključenost: svi članovi skupštine moraju se osjećati uključenima u proces. Moraju imati priliku da govore
Koja je funkcija skupštine?
Uneseno: Uncategorized by admin — Ostavite komentar. Skupština je najviši organ zadruge i odgovorna je za postavljanje njenih ciljeva, upravljanje resursima i definisanje politike djelovanja subjekta. To je periodični sastanak članova na kojem se donose temeljne odluke koje se tiču života zadruge. U njemu se glasa o promjenama koje se žele unijeti u statut preduzeća i biraju članovi Upravnog vijeća. Redovnu skupštinu članova saziva Upravni savet najmanje petnaest dana unapred, putem oglasa objavljenog u Službenom listu Autonomne zajednice. Mora se održati u prvom kvartalu fiskalne godine. U njemu će ortaci, između ostalog, rješavati i usvajanje ili izmjenu Statuta i unutrašnjeg akta Zadruge i birati članove Upravnog vijeća. Na vanrednoj Glavnoj skupštini ortaci rješavaju ona pitanja koja ne mogu biti predmet odluke Redovne skupštine. Generalne skupštine će biti obavezujuće za sve partnere, osim ako je drugačije predviđeno u Internim propisima ili Društvenim statutima. Da bi odluke Generalne skupštine bile punovažne, mora biti prisutno najmanje polovina plus jedan od članova sa pravom glasa ili, u suprotnom, moraju prisustvovati zastupanjem preko delegata sa mandatom upisanim u knjigu upisa delegata, ne prelaze tri po partneru niti predstavljaju više od deset ortaka. Sporazumi će biti usvojeni
Koji su koraci za organizovanje skupštine?
Korak 1: Prije početka, važno je da se svi članovi skupštine slože o svrsi i cilju sastanka. Također je važno odrediti format skupa. Hoće li to biti formalni ili neformalni sastanak? Koliko će to trajati? Kakav će biti redosled dana?
Korak 2: Nakon što je svrha sastanka utvrđena i detalji su utvrđeni, važno je odabrati moderatora ili domaćina koji će voditi sastanak. Moderator treba da bude neko ko je u stanju da održi red i obezbedi da svi imaju priliku da govore.
Korak 3: Sljedeći korak je kreiranje detaljnog dnevnog reda. Dnevni red mora sadržavati sve teme koje se moraju razmatrati na skupštini, kao i vrijeme predviđeno za svaku temu. Takođe je važno ostaviti vremena za diskusiju i debatu.
Korak 4: Nakon što je dnevni red pripremljen, važno je da ga pošaljete svim članovima skupštine unaprijed. Na ovaj način će svi imati vremena da se pripreme za sastanak i dođu sa pitanjima ili komentarima.
Korak 5: Tokom skupštine važno je ostati fokusiran na svrhu sastanka. Trebalo bi razgovarati samo o temama koje su uključene u dnevni red i izbjegavati da se razgovor skrene sa strane. Ako se pojave nove teme, mogu se dodati u narudžbu
