Koloid je tvar koja se sastoji od vrlo malih čestica koje se ne mogu vidjeti golim okom. Ove čestice su suspendovane u medijumu i ne tonu. Koloidi su veoma važni u hemiji, jer su mnogi proizvodi koje svakodnevno koristimo koloidi. Mlijeko je, na primjer, koloid u kojem su čestice masti suspendirane u vodi. Drugi primjer koloida je dim, u kojem su čestice ugljika suspendirane u zraku.
Vrh Šta su koloidi? Karakteristike – vrste koloida
https://www.youtube.com/watch?v=U67Zo6RDdgM
Razlike između otopina?, koloida?, suspenzija i dispergiranih sistema?
https://www.youtube.com/watch?v=oDSa1RCCFew
Šta je koloid u hemiji?
U hemiji, koloid je supstanca sa vrlo finim česticama koje se ne rastvaraju u mediju u kojem se nalaze i koje ostaju raspršene u njemu. Ove čestice se nazivaju koloidni ili koloidni kristali i imaju veličinu između nekoliko atoma i nekoliko nanometara. Najpoznatiji primjeri koloida su šećer u vodi, dim, magla i jogurt.
Šta su koloidi i kako se klasifikuju?
Koloidi su čestice suspendirane u mediju, obično u tekućini. Čestice mogu biti čvrste, tečne ili gasovite, ali moraju biti odvojene jedna od druge za više od hiljaditi deo metra (10-6 m) da bi se smatrale koloidima. To znači da su dovoljno velike da svjetlost ne može proći kroz njih, ali dovoljno male da se ne mogu vidjeti golim okom. Koloidne čestice su poznate i kao “nano čestice” jer mjere otprilike jedan nanometar (10-9 m).
Koloidi se klasifikuju na osnovu veličine čestica i njihove prirode. U smislu veličine, čestice mogu biti mikroskopske ili nanometrične. Što se tiče prirode, čestice mogu biti čvrste, tečne ili gasovite.
Kako znate da li je koloid?
Koloidne tvari se sastoje od subatomskih ili nanometarskih čestica koje su raspršene u mediju i ne talože se. Prisustvo koloida u otopini može se otkriti korištenjem električnog polja. Koloidne čestice postaju nabijene i stoga se kreću u električnom polju. Otopina koja sadrži koloide je poznata kao elektrogel.
Koje su vrste koloida?
Koloidi se mogu podijeliti u tri glavne grupe: koloidi elektrolita, neelektrolitni koloidi i emulzije. Koloidi elektrolita se sastoje od nabijenih čestica koje su suspendirane u fiziološkom rastvoru. Čestice u tim koloidima se ne vezuju jedna za drugu kemijski i ostaju u suspenziji zahvaljujući elektrostatičkom odbijanju između naboja čestica. Neelektrolitski koloidi su oni u kojima čestice ostaju u suspenziji zbog hemijskih sila privlačenja između njih i rastvarača. Emulzije su posebna vrsta koloida u kojoj su čestice kapljice jedne tekućine raspršene u drugoj tekućini u kojoj se ne rastvaraju.
Šta je koloid?
Koloid je mješavina u kojoj je jedna ili više tvari ravnomjerno dispergirano u drugoj tvari.
Kako nastaje koloid?
Da biste proizveli koloid, potrebna vam je supstanca koja će se otopiti u drugoj tečnoj tvari i formirati smjesu. Ova mješavina je poznata kao rješenje. Supstanca koja se otapa naziva se rastvarač, a tvar koja se rastvara naziva se otopljena supstanca.
Koja su svojstva koloida?
Koloidi su supstance koje se nalaze u srednjem stanju između čvrstog i tečnog. Mogu biti gasoviti, tečni ili čvrsti, ali su suspendovani u mediju i ne mogu se odvojiti mehaničkim putem. Svojstva koloida zavise od interakcije između čestica i medija.
Koje su praktične primjene koloida?
Koloidi su izuzetno korisni u brojnim praktičnim primjenama. U medicini se koriste za transport lijekova kroz kožu i sluzokožu. Koloidi se također koriste u kozmetičkim i kozmetičkim proizvodima jer mogu poboljšati izgled kože i kose. U industriji se koloidi često koriste kao maziva i brtvila. Koriste se i u proizvodnji boja, mastila i papira. Koloidi su korisni u poljoprivredi jer mogu pomoći u zadržavanju hranjivih tvari i vode u tlu.
