- Prva stvar koju treba da znate je šta se smatra slobodnim padom.
- Drugo, razumjeti koncept ubrzanja zbog gravitacije.
- Konačno, uzmite u obzir formulu za izračunavanje konačne brzine tijela u slobodnom padu.
✅SLOBODNI PADOVI VRSTE KRETANJA | NAJBOLJE OBJAŠNJENJE?| FIZIKA
https://www.youtube.com/watch?v=it8qb20BkC8
Koncepti slobodnog pada
https://www.youtube.com/watch?v=bwpcMSoLgEs
Šta je slobodan pad?
Kada govorimo o slobodnom padu, mislimo na onu vrstu pokreta koje tijelo izvodi kada nije izloženo nikakvoj vrsti vanjske sile. To znači da ako predmet miruje na površini i na njega se ne primjenjuje sila, nakon nekog vremena će se početi kretati prema dolje zbog sile gravitacije.
Šta je slobodni pad i njegovi primjeri?
Slobodni pad je kretanje objekta kada na njega utiče samo gravitacija. Predmet ne doživljava nikakve sile otpora, kao što je trenje zraka. To znači da će, u nedostatku vanjskih sila, objekt koji slobodno pada ubrzavati dok ne dostigne krajnju brzinu. Terminalna brzina je maksimalna brzina koju objekt može postići u slobodnom padu. To je zato što se sila trenja zraka povećava kako se brzina povećava, što na kraju sprječava objekt da dalje ubrzava.
Tipičan primjer slobodnog pada je predmet pao sa zgrade ili aviona. Drugi oblik slobodnog pada je onaj astronauta koji je u svemiru, daleko od bilo koje planete ili nebeskog tijela.
Šta je slobodan pad i koja je njegova formula?
Slobodni pad je vertikalno kretanje objekta na koje ne djeluje nikakva sila osim gravitacije. Stoga je formula za slobodni pad: vf = vi + gt gdje je vf konačna brzina (nakon pada objekta), vi je početna brzina (prije pada objekta), g je ubrzanje zbog gravitacije, a t je vreme koje je prošlo.
Šta znači y u slobodnom padu?
Y predstavlja vertikalnu brzinu objekta u slobodnom padu. Kako se objekt kreće prema dolje, njegova vertikalna brzina raste zbog gravitacije. Y također predstavlja ubrzanje objekta, koje je jednako gravitaciji.
Šta je slobodan pad?
Slobodni pad se definira kao kretanje objekta kroz prostor, u kojem djeluje samo sila gravitacije. To znači da predmet u slobodnom padu ne trpi nikakve druge sile, kao što su zračno ili površinsko trenje. Posljedično, objekt u slobodnom padu stalno ubrzava zbog sile gravitacije.
Slobodni pad je važan koncept u fizici, jer nam omogućava da razumijemo kretanje objekata u prostoru i učinak koji gravitacija ima na njih. Nadalje, slobodni pad je osnova za proučavanje mehanike tijela u kretanju, budući da se mnoga kretanja koja proučavamo u fizici mogu pojednostaviti na kretanje u slobodnom padu.
Na primjer, kada bacimo loptu u zrak, možemo zanemariti zračno trenje i učinak koji ono ima na kretanje lopte, i misliti o kretanju lopte kao u slobodnom padu. Na ovaj način možemo bolje razumjeti kretanje lopte i predvidjeti gdje će sletjeti.
Kako dolazi do slobodnog pada?
Kada je predmet u slobodnom padu, na njega ne djeluje horizontalna sila. Jedina sila koja djeluje na predmet je sila gravitacije, koja ga čini da pada okomito prema tlu.
Sila gravitacije je privlačna sila koja postoji između bilo kojeg para masivnih objekata. Ova sila je proporcionalna proizvodu masa objekata i obrnuto je proporcionalna kvadratu udaljenosti između njih. Sila gravitacije je odgovorna za to da objekti padaju prema tlu umjesto da lebde u zraku.
Ubrzanje zbog sile gravitacije poznato je kao gravitacijsko ubrzanje. Svi objekti, bez obzira na njihovu masu, doživljavaju isto gravitacijsko ubrzanje u jednoličnom gravitacijskom polju. Na Zemlji je gravitaciono ubrzanje približno 9,8 m/s2. To znači da će svaki predmet koji padne s visine od jednog metra imati konačnu brzinu od 9,8 m/s neposredno prije nego što udari o tlo.
Konačna brzina objekta u slobodnom padu zavisi samo od visine sa koje je pao. Vrijeme potrebno da se postigne konačna brzina je isto za sve objekte, bez obzira na njihovu masu. To je zato što je ubrzanje zbog gravitacije isto za sve objekte.
Na primjer, ako bacite loptu s visine od jednog metra, ona će svoju konačnu brzinu postići za oko 0,5 sekundi. Ako ispustite sto sa iste visine, on će takođe dostići svoju konačnu brzinu za oko 0,5 sekundi. Iako stol ima mnogo veću masu od lopte, oba objekta doživljavaju isto ubrzanje i stoga postižu istu konačnu brzinu.
Koji su zakoni slobodnog pada?
Zakoni slobodnog pada kažu da će, u nedostatku trenja ili otpora kretanju, svi objekti pasti istom brzinom. Ove zakone je uspostavio Galileo Galilei i imaju svoje porijeklo u aristotelovskoj filozofiji, koja je smatrala da teži predmeti padaju brže od lakših predmeta. Međutim, Galileo je otkrio da to nije istina i da bi, u nedostatku otpora, svi objekti padali istom brzinom. Zakoni slobodnog pada su:
1. Svi predmeti padaju istom brzinom u odsustvu trenja ili otpora kretanju.
2. Brzina objekta u slobodnom padu raste kako vrijeme napreduje, a ovo ubrzanje je konstantno.
3. Udaljenost koju pređe predmet u slobodnom padu proporcionalna je kvadratu proteklog vremena.
Galileo je ove zakone formulirao iz svojih eksperimenata s objektima koji padaju s tornja. U jednom od svojih eksperimenata, Galileo je ispustio dvije lopte različitih veličina s vrha brda i primijetio da su udarile o tlo u isto vrijeme. Iz ovog eksperimenta i drugih sličnih, Galileo je zaključio da svi objekti padaju istom brzinom, bez obzira na njihovu masu. Izveo je i eksperimente u kojima je mjerio udaljenost koju je prešao objekt koji slobodno pada u funkciji vremena i otkrio da je udaljenost proporcionalna kvadratu vremena.
U principu, zakoni slobodnog pada kažu da, u odsustvu trenja ili otpora, svi objekti padaju istom brzinom. Ovi zakoni su zasnovani na Galilejevim eksperimentima, koji su pokazali da su brzina i udaljenost koju pređe objekat u slobodnom padu proporcionalni vremenu.
Koje su posljedice slobodnog pada?
Slobodni pad je prirodno kretanje objekta kada na njega ne djeluje sila gravitacije. U nedostatku sile gravitacije, objekt koji slobodno pada neće doživjeti nikakvo ubrzanje i stoga će zadržati svoju konstantnu brzinu. Međutim, u prisustvu gravitacije, predmet koji slobodno pada doživjet će ubrzanje jednako sili gravitacije. To je zato što mu masa objekta daje otpor kretanju, a sila gravitacije neprestano primjenjuje silu na dolje na objekt, uzrokujući njegovo ubrzanje prema dolje.
Kada je predmet u slobodnom padu, on doživljava osjećaj težine zbog ubrzanja koje doživljava. Ovaj težak osjećaj nastaje zbog sile gravitacije koja vrši pritisak na objekt, uzrokujući njegovo ubrzanje. Ako je predmet u slobodnom padu s dovoljno velike visine, može postići brzinu takvu da je sila gravitacije jednaka otporu zraka. Ova brzina se zove terminalna brzina. Terminalna brzina zavisi od mase i oblika objekta, kao i od gustine vazduha.
Kako možete izbjeći slobodan pad?
Postoji nekoliko načina da izbjegnete slobodan pad. Prvi je korištenje padobrana. Padobran vam može pomoći da usporite pad i omogućite vam da bezbedno sletite. Drugi način da se izbjegne slobodan pad je skok sa povišenog objekta, kao što je zgrada ili most. Ovo će takođe pomoći da usporite pad. Ako skačete sa visokog objekta, vodite računa da skačete na otvorenom prostoru i da vam na putu nema prepreka.
