Prisilna resocijalizacija je proces kroz koji osoba treba promijeniti svoj način razmišljanja, djelovanja ili ponašanja kako bi se prilagodila novom okruženju. U Meksiku se ova vrsta resocijalizacije provodi na različite načine, od kojih su neki bili efikasniji od drugih.
Jedan od načina na koji se provodi prisilna resocijalizacija u Meksiku je obrazovanje. Djeca i adolescenti su ti koji se najlakše prilagođavaju novoj sredini i stoga su najpodložniji resocijalizaciji. Na ovaj način djeca se uče da razmišljaju i djeluju u skladu s trenutnim društvenim vrijednostima i normama. Isto tako, pruža im se mogućnost da žive sa drugom djecom i adolescentima koji također prolaze kroz proces resocijalizacije, što im omogućava jedni druge izdržavati.
Drugi način na koji je izvršena prisilna resocijalizacija u Meksiku je rad. Mnogi ljudi su dobili posao u oblasti koja se razlikuje od onoga na koji su navikli, što ih je prisililo da se prilagode novom radnom okruženju. Ovo može biti vrlo korisno za one ljude koji imaju sposobnost da prevladaju ove vrste izazova, jer će im omogućiti da steknu nove vještine i znanja. Međutim, za one ljude koji se ne žele promijeniti, ova vrsta resocijalizacije može rezultirati neuspjehom.
Prisilna resocijalizacija se provodi i slanjem ljudi u mjesta gdje nisu navikli živjeti. Na primjer, mnogi zatvorenici se šalju u druge države gdje ne poznaju nikoga i gdje se moraju prilagoditi novom načinu života. To im može biti jako teško, posebno ako nemaju podršku porodice ili prijatelja. Međutim, ako uspiju savladati ove vrste prepreka, moći će se reintegrirati u društvo i imati normalan život.
U zaključku, prisilna resocijalizacija je proces kroz koji osoba treba promijeniti svoj način razmišljanja, djelovanja ili ponašanja kako bi se prilagodila novom okruženju. U Meksiku se ova vrsta resocijalizacije provodi na različite načine, od kojih su neki bili efikasniji od drugih.
Meksiko: Prisilni nestanci
https://www.youtube.com/watch?v=0ZzjN_RmQXw
U Meksiku je donesen Zakon protiv prisilnih nestanaka
https://www.youtube.com/watch?v=kw98AVvYf2M
Šta je prisilni nestanak u Meksiku?
Prisilni nestanak je oblik nasilja koji se sastoji od fizičkog lišavanja slobode osobe od strane agenata države ili pojedinaca, uz pristanak ili saučesništvo ovih potonjih, s ciljem izazivanja straha u zajednici ili sektoru. stanovništva za postizanje političkih ciljeva.
Ko je počinio krivično djelo prisilni nestanak?
Postoje mnoge situacije u kojima se može počiniti krivično djelo prisilnog nestanka. Na primjer, ako je osoba kidnapovana i odvedena u drugu zemlju protiv svoje volje, ili ako je pritvorena od strane vlade i nije joj dozvoljeno da kontaktira svoju porodicu ili advokate, ona bi počinila ovaj zločin.
Koja se pretpostavka mora napraviti da se govori o prisilnom nestanku?
Prisilni nestanak ljudi je pojava u kojoj su ljudi samovoljno kidnapovani, pritvoreni ili ograničeni u slobodi od strane državnih službenika ili ljudi ili grupa ljudi koji djeluju uz pristanak države, a u čijoj situaciji sudjeluju svi sljedeći elementi:
– da je lice lišeno slobode kršenjem njegovih osnovnih prava priznatih Ustavom i/ili međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koje je država ratifikovala.
– da se lišavanje slobode vrši na nezakonit i proizvoljan način, odnosno bez poštovanja garancija i propisanog postupka utvrđenog Ustavom i/ili međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima.
– da je lišenje slobode prinudno, odnosno da se proizvodi fizičkom ili psihičkom prinudom lica ili trećih lica.
– Da je svrha lišenja slobode da se spriječi lice da ima pristup pravdi ili da može ostvariti svoja prava, ili da teroriše društvo ili njegov sektor.
– Da, kao posljedica lišenja slobode, lice nestane u smislu da se ne zna gdje se nalazi ni njima samima ni porodici, prijateljima ili advokatima, a nadležni organi ne daju podatke o njenom boravištu (lokaciji) ili priznaju da zadržavaju osobu, ali poriču njeno lišenje slobode.
Kada je Generalna skupština UN-a izdala prvu rezoluciju o povećanju broja prisilnih ili nedobrovoljnih nestanaka?
Prva rezolucija o povećanju broja prisilnih ili nedobrovoljnih nestanaka donesena je na Generalnoj skupštini UN-a 2006. godine.
Šta je prisilna resocijalizacija?
Prisilna resocijalizacija je proces kojim se pokušava nenamjerno modificirati ponašanje pojedinca kroz nametanje određenih normi i vrijednosti. Ovaj proces se može provesti kroz obrazovanje, religiju, rad ili zatvor. Prisilna resocijalizacija može imati za cilj promjenu stavova, uvjerenja ili ponašanja koji se smatraju asocijalnim ili neprikladnim.
Koji su glavni ciljevi prisilne resocijalizacije?
Glavni ciljevi prisilne resocijalizacije su ispravljanje kriminalnog razmišljanja počinitelja, reforma njegovog ponašanja i priprema za ponovni ulazak u društvo. Ciljevi su osigurati da počinitelj razumije posljedice svojih radnji, pomoći im da razviju nove vještine i mehanizme suočavanja, te da na kraju smanje stopu recidivizma.
Kako se provodi prisilna resocijalizacija u Meksiku?
Meksička vlada koristi razne metode za resocijalizaciju svojih građana. Jedan od najčešćih je kroz kampove prevaspitanja. Ovi kampovi su dizajnirani da nauče ljude novim vještinama i ideologijama koje vlada želi da usvoje. Ljudi se često šalju u ove kampove bez prethodne najave ili mogućnosti žalbe. Tamo se mogu držati mjesecima ili čak godinama, a uslovi u logorima su često loši. Druge metode resocijalizacije koje je meksička vlada koristila uključuju prisilnu sterilizaciju i prisilno preseljenje.
Kakve posljedice ima prisilna resocijalizacija u Meksiku?
Prisilna resocijalizacija je proces kojim se pojedinac podvrgava nizu stimulansa koji nastoje promijeniti njihov način razmišljanja i djelovanja. U Meksiku se ovaj proces odvija u različitim kontekstima, kao što su obrazovanje, posao i religija. Prisilna resocijalizacija ima pozitivne i negativne efekte u Meksiku. Što se tiče pozitivnih efekata, možemo napomenuti da je prisilna resocijalizacija doprinijela modernizaciji Meksika. Podsticao je razvoj obrazovanja i pomogao poboljšanju kvaliteta života stanovništva. Isto tako, podstakao je duh društvene kohezije i pogodovao nastanku nove poslovne elite. Što se tiče negativnih efekata, možemo istaći da je prisilna resocijalizacija također generirala sukobe i podjele u Meksiku. To je dovelo do toga da mnogi ljudi odbace vrijednosti koje je nametnulo novo društvo i dovelo do marginalizacije onih koji se nisu prilagodili promjenama. Zaključno, možemo reći da je prisilna resocijalizacija u Meksiku imala i pozitivne i negativne efekte.
