Empirizam i racionalizam su dvije filozofske struje koje su obilježile zapadnu misao kroz historiju. Obje struje imaju zajedničko traganje za znanjem, ali se razlikuju po načinu na koji se ono stiče.
U ovom članku ćemo istražiti razlike između empirizma i racionalizma, analizirajući svaki od koncepata i njihove glavne predstavnike.
Šta je empirizam?
Empirizam je filozofska teorija koja tvrdi da svo znanje dolazi iz čulnog iskustva. Prema ovoj struji, ljudski um je "prazna ploča" na kojoj su ispisani utisci primljeni putem čula.
Empirizam se zasniva na posmatranju i eksperimentisanju kao metodama za sticanje znanja. Za empiriste, istina se nalazi u iskustvu, u percepciji činjenica, a ne u razumu ili spekulacijama.
Glavni predstavnici empirizma su John Locke, David Hume i George Berkeley.
John Locke i empirizam
John Locke je bio jedan od najutjecajnijih filozofa empirizma. U svom djelu "Esej o ljudskom razumijevanju", Locke tvrdi da sve ideje potiču iz osjetilnog iskustva. Prema njegovim riječima, ljudski um je kao prazan list papira, na kojem su čulni utisci ispisani kako se primaju.
Locke je naveo da se naše ideje dijele na dvije vrste: jednostavne i složene. Jednostavne ideje su one koje se dobijaju direktno iz čulnog iskustva, kao što su boja, oblik ili ukus. Kompleksne ideje, s druge strane, nastaju iz kombinacije jednostavnih ideja.
David Hume i empirizam
David Hume se, sa svoje strane, fokusirao na ideju uzročnosti. Prema njegovim riječima, ne možemo tvrditi da jedan događaj uzrokuje drugi samo zato što smo ih više puta posmatrali zajedno. Za Humea, uzročnost je stvar navike i običaja, a ne objektivna istina.
Hjum je takođe doveo u pitanje postojanje sopstva kao nezavisnog entiteta. Prema njegovim riječima, "ja" je jednostavno skup iskustava i percepcija, a ne entitet odvojen od ostatka svijeta.
George Berkeley i empirizam
George Berkeley je bio još jedan važan predstavnik empirizma. U svom djelu "Treatise on the Principles of Human Knowledge," Berkeley tvrdi da sve što postoji percipira um. Prema njegovim riječima, stvari postoje samo u onoj mjeri u kojoj ih neko percipira.
Berkeley je tvrdio da vanjska stvarnost nije ništa drugo do zbirka ideja u umu Boga. Za njega se svo znanje zasniva na čulnoj percepciji, a istina se može pronaći samo u iskustvu.
Šta je racionalizam?
Racionalizam je još jedna filozofska struja koja nastoji da objasni kako se znanje stiče. Za razliku od empirizma, racionalizam tvrdi da se znanje stiče razumom, a ne čulnim iskustvom.
Prema racionalizmu, ljudski um ima urođenu sposobnost da zna istinu. Ova sposobnost se manifestuje u razumu, intuiciji i apstraktnom mišljenju.
Glavni predstavnici racionalizma su René Descartes, Baruch Spinoza i Gottfried Leibniz.
René Descartes i racionalizam
René Descartes se smatra jednim od očeva racionalizma. U svom djelu "Metafizičke meditacije", Descartes tvrdi da se istina nalazi u razumu, a ne u iskustvu. Prema njemu, ljudski um ima urođenu sposobnost da spozna istinu putem razuma.
Descartes je branio postojanje Boga kao temelja svakog istinskog znanja. Za njega je ideja Boga urođena ljudskom umu i iz nje se mogu zaključiti sve druge istine.
Baruh Spinoza i racionalizam
Baruh Spinoza je takođe bio važan predstavnik racionalizma. U svom djelu “Etika demonstrirana prema geometrijskom redu” Spinoza tvrdi da se znanje stiče razumom i apstraktnim mišljenjem.
Spinoza je tvrdio da su Bog i priroda ista stvar i da je sve što postoji manifestacija božanstva. Prema njemu, pravo znanje se može steći samo kroz razumevanje božanske prirode.
Gottfried Leibniz i racionalizam
Gottfried Leibniz je bio još jedan važan predstavnik racionalizma. U svom djelu "Novi eseji o ljudskom razumijevanju", Leibniz tvrdi da se znanje stiče razumom i intuicijom.
Leibniz je branio ideju da je sve u svemiru međusobno povezano i da svaka stvar odražava cijeli univerzum. Prema njegovim riječima, kroz razumijevanje ovih odnosa stiče se pravo znanje.
Razlike između empirizma i racionalizma
Glavna razlika između empirizma i racionalizma je njihova usmjerenost na stjecanje znanja. Empirizam smatra da svo znanje dolazi iz čulnog iskustva, dok racionalizam smatra da se znanje dobija razumom i intuicijom.
Druga važna razlika je način na koji svaka struja razumije ljudsku prirodu. Empirizam smatra da je ljudski um "prazna ploča" na kojoj su zapisani čulni utisci, dok racionalizam smatra da ljudski um ima urođenu sposobnost da sazna istinu.
Ukratko, empirizam i racionalizam su dvije filozofske struje koje nastoje da objasne kako se znanje stiče. Obje struje imaju zajedničko traganje za istinom, ali se razlikuju po načinu na koji se ona stiče. Empirizam je zasnovan na čulnom iskustvu, dok je racionalizam zasnovan na razumu i intuiciji.
DAVID HUME i KRITIKA SUPSTANCE ?► *Pazite* | Moderna filozofija
https://www.youtube.com/watch?v=QIQvy3nF_mE
FAQ
U ovom dijelu ćemo odgovoriti na najčešće postavljana pitanja o razlikama između empirizma i racionalizma.
1. Šta je empirizam i po čemu se razlikuje od racionalizma?
Empirizam je filozofska struja koja tvrdi da svo znanje dolazi iz iskustva, odnosno iz promatranja i eksperimentiranja. Racionalizam, sa svoje strane, potvrđuje da je znanje zasnovano na razumu i refleksiji. Glavna razlika leži u poreklu znanja: za empirizam, svaka ideja dolazi iz iskustva, dok za racionalizam, ljudski um ima sposobnost da sam sazna istinu, bez potrebe da pribegava iskustvu.
2. Kako su empirizam i naučna metoda povezani?
Empirizam je osnova naučne metode, budući da se zasniva na posmatranju i eksperimentisanju za dobijanje znanja o svetu. Empirijski naučnici polaze od posmatranja prirodnih fenomena i osmišljavaju eksperimente kako bi testirali svoje hipoteze. Na taj način se empirizam i naučna metoda dopunjuju i hrane.
3. Kakav je stav racionalizma u pogledu postojanja Boga?
Iz perspektive racionalizma, postojanje Boga može se demonstrirati kroz razum. Prema ovoj filozofskoj struji, postojanje Boga je očigledna istina, koja ne zahtijeva iskustvo da se pokaže. Racionalisti tvrde da ljudski um ima sposobnost da zna univerzalne i neophodne istine, kao što je postojanje Boga, bez pribjegavanja iskustvu.
4. Kakav je stav empirizma u pogledu znanja?
Empirizam tvrdi da znanje dolazi isključivo iz iskustva i da je ljudski um "prazna ploča" po rođenju, odnosno da nema urođene ideje. Prema ovoj filozofskoj struji, sve što znamo o svijetu dato nam je kroz čula i iskustvo, a ljudski um je izgrađen od čulnih utisaka koje prima.
5. Kako je empirizam utjecao na razvoj društvenih nauka?
Empirizam je imao veliki uticaj na razvoj društvenih nauka, jer je promovisao ideju da se društvene pojave mogu proučavati objektivno i naučno. Empirijske sociološke studije oslanjaju se na posmatranje i iskustvo kako bi dobili podatke i formulisali teorije. Na taj način empirizam je doprinio nastanku sociologije kao naučne discipline.
Zatvoriti
U zaključku, empirizam i racionalizam su dvije filozofske struje koje imaju suprotne stavove o porijeklu znanja. Dok empirizam tvrdi da znanje dolazi iz iskustva, racionalizam potvrđuje da ljudski um ima sposobnost da sam sazna istinu. Obje struje imale su veliki utjecaj na razvoj nauke i filozofije, a njihovo nasljeđe je i danas prisutno u našem načinu razumijevanja svijeta.
Podijelite i komentirajte
Nadamo se da vam je ovaj članak bio zanimljiv! Ako vam se svidio, ne ustručavajte se podijeliti ga na svojim društvenim mrežama kako bi više ljudi saznalo o razlikama između empirizma i racionalizma. Osim toga, voljeli bismo znati vaše mišljenje o ovoj temi, pa vas pozivamo da ostavite komentar sa svojim idejama i razmišljanjima. Ako imate bilo kakvih pitanja ili sugestija, možete nas kontaktirati i putem naše e-pošte. Hvala što nas čitate!
