Kralježnjaci i beskičmenjaci su dvije grupe životinja koje se razlikuju po prisutnosti ili odsustvu kičmenog stuba. Kičmeni stub je koštana osovina koja se proteže od glave do repa i sadrži kičmenu moždinu. U ovom članku ćemo govoriti o razlikama između kralježnjaka i beskičmenjaka.
Šta su kičmenjaci?
Kičmenjaci su životinje koje imaju kičmu. Ovaj kičmeni stub se sastoji od pršljenova, koji su kosti koje se nalaze jedna na drugoj. Kičmenjaci imaju i lubanju koja štiti mozak i druge važne organe. Kičmenjaci imaju složen, centralizovani nervni sistem koji im omogućava da obavljaju funkcije kao što su vid, sluh i miris.
Kičmenjaci se dijele u pet klasa: ribe, vodozemci, gmizavci, ptice i sisari. Ribe su najprimitivniji kralježnjaci i žive u vodi. Vodozemci su životinje koje dio života provode u vodi, a drugi dio na kopnu. Gmizavci su kopnene životinje i neki mogu živjeti u vodi. Ptice su životinje koje imaju perje i mogu letjeti. Sisavci su životinje koje imaju krzno ili krzno i proizvode mlijeko za ishranu svojih mladih.
Šta su beskičmenjaci?
Beskičmenjaci su životinje koje nemaju kičmu. Ove životinje imaju manje složen nervni sistem od kičmenjaka i uglavnom su manje od njih. Iako nemaju kičmu, mnogi beskičmenjaci imaju potporne strukture, kao što su školjke ili egzoskeleti.
Beskičmenjaci su podijeljeni u mnogo različitih grupa. Neke od najvećih grupa uključuju člankonošce, mekušce i bodljokošce. Člankonošci su najveća grupa beskičmenjaka i uključuju životinje kao što su insekti, pauci i rakovi. Mekušci uključuju životinje kao što su puževi, lignje i školjke. Bodljikaši uključuju životinje kao što su morske zvijezde i morski ježevi.
Razlike između kralježnjaka i beskičmenjaka
Glavna razlika između kralježnjaka i beskičmenjaka je prisustvo ili odsustvo kičmenog stuba. Međutim, postoje mnoge druge razlike između ove dvije grupe životinja. Evo još nekih razlika:
- Kralježnjaci imaju lobanje koje štite mozak i druge važne organe. Beskičmenjaci nemaju lobanje.
- Kičmenjaci imaju složen, centralizovani nervni sistem koji im omogućava da obavljaju funkcije kao što su vid, sluh i miris. Beskičmenjaci imaju manje složen nervni sistem.
- Kičmenjaci imaju srca koja pumpaju krv kroz tijelo. Beskičmenjaci imaju manje složene cirkulacijske sisteme.
- Kičmenjaci imaju kosti koje pružaju strukturnu podršku i štite unutrašnje organe. Beskičmenjaci mogu imati potporne strukture kao što su školjke ili egzoskeleti.
Adaptacije kralježnjaka i beskičmenjaka
Kralježnjaci i beskičmenjaci razvili su mnoge različite adaptacije za preživljavanje u svom okruženju. Kičmenjaci su, na primjer, razvili osobine kao što su perje i dlake kako bi se zaštitili od hladnoće. Sisavci su također razvili sposobnost proizvodnje mlijeka za ishranu svojih mladih. Beskičmenjaci su, s druge strane, razvili karakteristike poput tvrdih egzoskeleta kako bi se zaštitili od predatora.
Značaj kralježnjaka i beskičmenjaka
I kralježnjaci i beskičmenjaci važni su za ekosisteme u kojima žive. Kičmenjaci igraju mnogo različitih uloga u ekosistemima, od grabežljivaca do plijena. Beskičmenjaci su takođe važni za ekosisteme. Na primjer, pčele su važni oprašivači, dok crvi razgrađuju organske tvari i vraćaju hranjive tvari u tlo.
ZAKLJUČCI
Ukratko, kralježnjaci i beskičmenjaci su dvije grupe životinja koje se razlikuju po prisutnosti ili odsustvu kičmenog stuba. Kičmenjaci imaju lobanje, složen centralizirani nervni sistem i kosti koje pružaju strukturnu podršku. Beskičmenjaci, s druge strane, imaju manje složen nervni sistem i mogu imati potporne strukture kao što su školjke ili egzoskeleti. I kralježnjaci i beskičmenjaci važni su za ekosisteme u kojima žive i razvili su mnoge različite adaptacije kako bi preživjeli u svom okruženju.
ŠTA VAS OČEKUJE U DUBINI ABISMA?
https://www.youtube.com/watch?v=wsWHMat0eN0
FAQ
U ovom odjeljku naći ćete najčešća pitanja koja se javljaju prilikom poređenja kralježnjaka i beskičmenjaka.
1. Koja je glavna razlika između kralježnjaka i beskičmenjaka?
Kičmenjaci su životinje koje imaju zglobni unutrašnji skelet, poznat kao kičmeni stub, koji pruža podršku i zaštitu njihovim unutrašnjim organima. S druge strane, beskičmenjacima nedostaje kičmeni stub i njihovo tijelo se sastoji od različitih vanjskih i unutrašnjih struktura koje im omogućavaju kretanje i zaštitu.
2. Da li su svi beskičmenjaci mali?
Nije nužno. Postoje beskičmenjaci različitih veličina, od mikroskopskih poput grinja do divova poput kolosalnih lignji koje mogu biti dugačke i do 14 metara.
3. Da li beskičmenjaci imaju mozak?
Da, mnogi beskičmenjaci imaju mozak i složen nervni sistem koji im omogućava da obrađuju informacije i reaguju na podražaje iz okoline. Na primjer, hobotnice imaju visoko razvijen mozak i smatraju se jednim od najinteligentnijih beskičmenjaka.
4. Da li su svi kičmenjaci kopnene životinje?
Ne, postoje i kopneni i vodeni kičmenjaci. Ribe su, na primjer, vodeni kralježnjaci koji imaju škrge za dobivanje kisika iz vode.
5. Mogu li kičmenjaci regenerirati dijelove svog tijela kao neki beskičmenjaci?
Općenito, kralježnjaci imaju ograničen kapacitet za regeneraciju. Neki mogu regenerirati male dijelove poput kože ili noktiju, dok drugi poput guštera mogu regenerirati svoje repove. S druge strane, mnogi beskičmenjaci imaju iznenađujuću sposobnost regeneracije, poput morskih zvijezda koje mogu regenerirati cijelu ruku ako je izgube.
Zatvoriti
U zaključku, glavna razlika između kralježnjaka i beskičmenjaka je prisustvo ili odsustvo kičmenog stuba. Nadalje, obje grupe imaju jedinstvene karakteristike koje im omogućavaju da se prilagode različitim sredinama i ispunjavaju svoje biološke funkcije. Važno je istaći važnost obje vrste životinja u ekološkoj ravnoteži naše planete.
Podijelite ovaj članak na svojim društvenim mrežama kako bi više ljudi saznalo o ovim razlikama! Također vas pozivamo da ostavite komentar i kontaktirate nas ako imate bilo kakvih pitanja ili prijedloga. Hvala što nas čitate!
