A posteriori je latinski izraz koji znači "nakon onoga što se dogodilo". Odnosi se na argument ili razmišljanje zasnovano na iskustvu ili zapažanju. A posteriori argument je suprotan apriornom argumentu, koji je zasnovan na logici ili razumu.
Šta znači a priori?
Direktno i indirektno znanje (A Priori – A Posteriori)
A posteriori
A posteriori argument je argument koji se oslanja na iskustvo da bi se zaključio o svom uzroku. Karakterističan oblik aposteriornog argumenta je sljedeći: (1) Ja opažam X; (2) Empirističke dedukcije: na osnovu mog iskustva zaključujem da je X proizveo Y (poznati uzrok); (3) Induktivni zaključci: na osnovu prošlosti zaključujem da će Y (uzrok) proizvesti X (posledicu) u budućnosti. Ovi argumenti se usredotočuju na ideju da su uzrok i posljedica povezani na takav način da posljedica uvijek slijedi uzrok. Drugim riječima, priroda je konstantna, i ako uzrok ima određeni učinak u datom trenutku, uvijek će imati isti učinak pod istim uvjetima. A posteriori argumenti su osnova nauke, jer sve naučne izjave moraju biti proverljive iskustvom.
Primjeri a posteriori
A posteriori znači "po iskustvu", u suprotnosti sa njegovom suprotnošću, a priori (antonimno, znači "rasuđivanjem"). Aposteriorni zaključak se dobija posmatranjem sveta, dok apriorni zaključak odbija bilo kakav uticaj posmatranja. Najčešći primjer aposteriori je donošenje zaključka o nečemu doživljavanjem, bez prethodnog znanja o tom zaključku.
Značenje a priori
A priori je pojam koji se odnosi na nešto što se uzima zdravo za gotovo ili razumije samo po sebi, odnosno nešto što ne zahtijeva dokaz ili dokaz da bi se razumjelo.
Pojam apriori je relevantan u različitim oblastima znanja, kao što su logika, epistemologija, ontologija i estetika. U polju logike, kaže se da je nešto a priori kada se izvodi iz principa bez pribjegavanja iskustvu. U epistemologiji govorimo o a priori da se odnosimo na ono što je poznato bez potrebe da prolazi kroz iskustvo, odnosno na ono što je poznato samo po sebi.
U ontologiji, termin a priori se odnosi na svojstva ili karakteristike stvari koje se razumiju bez potrebe za prethodnim iskustvom. Na primjer, možemo reći da je pojam bića nešto a priori, budući da ga možemo zamisliti bez potrebe da pribjegavamo iskustvu.
Konačno, u estetici se kaže da je nešto a priori kada se percipira direktno, odnosno bez potrebe za interpretacijom ili analizom.
Općenito, možemo reći da se termin a priori odnosi na ono što se razumije bez potrebe za dokazom ili vanjskim dokazima, već je prije nešto što se razumije samo po sebi.
Primjeri a priori
Definicija U logici i epistemologiji, one tvrdnje ili teorije koje su nezavisne od iskustva nazivaju se a priori. Izraz je u suprotnosti sa onim a posteriori (što zavisi od njega).
Primjeri a priori: Mnogi koncepti se pretpostavljaju a priori, jer su rođeni iz čistog razuma; odnosno ne zahtijevaju empirijsku provjeru. Neki primjeri su sljedeći: * Kretanje * Jedinstvo * Uzročna veza * Prostor * Praznina * Trajanje * Identitet * Razlika * Dualnost... itd.
Pod pretpostavkom da je postojanje ovih koncepata racionalno legitimno, jer, ako ne, njihove suprotnosti bi nužno bile istinite. „Na isti način, vjerovanje u kvadratni korijen iz dva ili u postojanje životinja legitimno je s racionalne tačke gledišta, budući da su prirodno vjerojatne.
A to je zato što su ovi koncepti teoreme, odnosno rezultat deduktivnog zaključivanja. Na primjer: * Tačka je nešto što nema ekstenziju (što nema mjere, kako se popularno kaže). * Ugao je vrsta svojstva figure. * Pravom uglu nedostaje kosa. * Trougao je ona figura koja ima tri ugla. * … itd.
Demonstracije su karakterizirane jer je obrazloženje nužno valjano. To znači da su u njima sve premise nužno tačne, a samim tim i zaključak.
Iz ovoga slijedi da ako je teorija racionalno legitimna koja vodi zaključku u odnosu na iskustvo, kao što je slučaj sa principom kauzalnosti, ona će sama po sebi biti legitimna.
To jest, u ovom slučaju, teorija je nezavisna od iskustva, budući da je zasnovana na čistoj primeni razuma. Međutim, postoji von Humboldt, „koji tvrdi (...) da je svo znanje, na određeni način, a priori.
Čula bi generisala osetljivi materijal, ali on će se uvek modelovati i transformisati kroz rad slike. Naša percepcija ne bi primila utisak od vanjskih objekata, već od skupova prethodnih utisaka.
Osjetljivi objekti bi bili mentalne formacije» 1. Drugim riječima, za razliku od onoga što Kant tvrdi, Humboldt tvrdi da su mentalne reprezentacije a priori. Na taj način bi aktivni proces liječenja posredovao između konkretne stvarnosti i mentalnih predstava napravljenih od nje. Na engleskom: a priori
Razlika između a posteriori i priori
Epistemologija, tijelo znanja koje proučava prirodu naučnog znanja, podijeljeno je u dvije široke kategorije. A priori pristup smatra znanje proizvodom ljudskih intelektualnih sposobnosti, dok aposteriorni pristup ga smatra rezultatom iskustva. Ova podjela, međutim, nije binarna i mnogi autori su branili srednju poziciju.
Termin a priori je izveden iz latinskog i znači "od prije". U kontekstu epistemologije, to se odnosi na ideju da je znanje izvedeno iz ljudskih intelektualnih sposobnosti, odnosno iz uma, a ne iz iskustva. Izraz a posteriori, s druge strane, dolazi iz latinskog i znači "poslije". Odnosi se na ideju da se znanje zasniva na iskustvu, odnosno na onome što opažamo svojim čulima.
Jedna od ključnih karakteristika apriornog pristupa je to što se na znanje gleda kao na nepromjenjivo. Odnosno, jednom kada imate određeno znanje, ono se ne može promijeniti. Na primjer, znamo da dva objekta ne mogu istovremeno zauzimati isti prostor. Ovo je a priori istina, jer ne moramo je iskusiti da bismo je saznali. Drugi primjer je Pitagorina teorema, koja se temelji na ideji da je zbir kvadrata stranica pravokutnog trokuta jednak kvadratu njegove hipotenuze.
A posteriori pristup, s druge strane, smatra znanje nečim promjenjivim. Odnosno, znanje se može mijenjati kako se mijenjaju naša iskustva. Na primjer, možemo znati kakvog je jelo okusa tek nakon što ga probamo. Slično tome, možemo znati da li je lijek djelotvoran tek nakon upotrebe.
Jedna od najčešćih kritika apriornog pristupa je da je previše apstraktan i da se ne može primijeniti na konkretnu stvarnost. To je zato što a priori pristup ne uzima u obzir ljudsko iskustvo. Na primjer, Pitagorina teorema zasniva se na ideji da je zbir kvadrata stranica pravokutnog trokuta jednak kvadratu njegove hipotenuze. Međutim, ova ideja se ne može provjeriti iskustvom, jer ne možemo izmjeriti stranice pravokutnog trougla.
A posteriori pristup se, s druge strane, zasniva na iskustvu. Na primjer, možemo znati kakvog je jelo okusa tek nakon što ga probamo. Slično tome, možemo znati da li je lijek efikasan tek nakon što ga upotrebimo. Drugi primjer je znanje o postojanju drugih ljudi. Možemo imati apstraktnu ideju o tome šta je osoba, ali možemo znati da drugi ljudi postoje tek nakon interakcije s njima.
Općenito, a posteriori pristup je lakše primijeniti na konkretnu stvarnost, jer uzima u obzir ljudsko iskustvo. A priori pristup je, s druge strane, apstraktniji i stoga je teže primijeniti na stvarnost.
A posteriori: Odnosi se na nešto što se izvodi iz iskustva.
Karakteristika a posteriori metode je da se znanje ne može steći bez iskustva.
Drugim riječima, a posteriori znanje je uslovljeno iskustvom.
Ovo je vrsta znanja koje stičemo putem čula. a priori:
Odnosi se na nešto što se izvodi nezavisno od iskustva. Karakteristika apriorne metode je da se znanje može steći bez iskustva.
Drugim riječima, apriorno znanje nije uslovljeno iskustvom.
Ovo je vrsta znanja koje stičemo razumom.
Primjeri a posteriori:
Primjer posteriori je saznanje da su jabuke slatke, jer se to izvodi iz iskustva jedenja jabuka.
Značenje a priori:
Odnosi se na nešto što se izvodi bez potrebe za iskustvom.
Pojam a priori se koristi da se odnosi na nešto što je poznato nezavisno od iskustva. Nešto je a priori ako to možemo znati bez potrebe da pribjegavamo iskustvu. To znači da ako je nešto a priori, možemo to logički zaključiti iz drugog znanja koje već imamo.
Znanje možemo podijeliti u dvije široke kategorije: apriorno znanje i aposteriorno znanje. Apriorno znanje je ono koje se izvodi nezavisno od iskustva, dok aposteriorno znanje zahtijeva iskustvo da bi se steklo.
Primjeri a priori znanja su ona u kojima nam nije potrebno iskustvo da bismo ih stekli. Na primjer, poznavanje matematike i zakona logike smatra se a priori, jer ih možemo izvesti iz osnovnih principa nezavisno od iskustva.
S druge strane, a posteriori znanje zahtijeva stjecanje iskustva. Na primjer, saznanje da je osoba visoka ili da je sunce vrelo zahtijeva direktno iskustvo.
Iako je apriorno znanje nezavisno od iskustva, to ne znači da je ono urođeno. Apriorno znanje se može steći učenjem, jer iz osnovnih principa možemo naučiti zakone logike i matematike.
Primjeri a priori:
Primjer a priori je znanje da je 2+2=4, jer se to izvodi bez potrebe za iskustvom.
Nešto naučnije...
Apriorno znanje se odnosi na znanje koje se stiče nezavisno od iskustva. To je vrsta intuitivnog i racionalnog znanja koje se zasniva na logici i razumu, a ne na posmatranju ili eksperimentisanju.
A priori znanje je u suštini urođeno, odnosno stiče se bez potrebe za iskustvom. Zapravo, apriorno znanje je jedina vrsta znanja koju možemo imati i koja je potpuno neovisna o iskustvu. Na primjer, znamo da je 2+2=4 bez obzira na to da li smo prije dodali dva objekta ili ne.
Nasuprot tome, a posteriori znanje se zasniva na iskustvu i zapažanju. Na primjer, znamo da je voda topla ili hladna u zavisnosti od toga da li smo je kao takvu doživjeli. Slično tome, nismo mogli znati kakvog je okusa čokolada ako je nismo probali.
Ukratko, apriorno znanje je urođeno i stiče se logikom i razumom, dok se a posteriori znanje stiče iskustvom i posmatranjem.
Razlika između a posteriori i priori
a priori je izvedena iz filozofske propozicije. A posteriori: Termin a posteriori dolazi iz latinskog i znači "nakon". Termin se koristi u filozofiji da se odnosi na argument koji je zasnovan na iskustvu. Prema tome, a posteriori ideje su te ideje
Šta je a posteriori sinonim?
Aposteriori je naziv koji se daje argumentu ili dokazu koji se zasniva na iskustvu i zapažanju. Za razliku od dedukcije, koja se fokusira na logiku i razum, a posteriori test se odnosi na određene činjenice i empirijske dokaze. Stoga bi se moglo reći da je "a posteriori" sinonim za "empirizam".
Šta a priori znači a posteriori?
a priori – Odnosi se na ideju ili teoriju koja je uspostavljena prije nego što se iskustvo dogodi.
To jest, to je presuda koja se donosi bez pribjegavanja iskustvu.
a posteriori – Odnosi se na ideju ili teoriju koja se uspostavlja nakon što se iskustvo dogodi.
To znači da je to sud iz iskustva.
Šta je a posteriori argument?
A posteriori argument je argument koji se zasniva na iskustvu ili empirizmu.
Šta je nakon datuma?
Datum je vremenska referenca koja se koristi za određivanje vremenskog redosleda događaja ili niza događaja. Reč "datum" dolazi od latinskog datuma, što znači "dato".
